Klimatske promene će smanjiti količinu hrane u celom svetu, upozoravaju naučnici i ističu da će se to odraziti na tri ključne stvari – količinu, kvalitet i lokaciju hrane.

Nova istraživanja predviđaju da će ukupan učinak klimatskih promena značiti smanjenje površina za uzgoj hrane.

Studije pokazuju da kombinacija povećanog nivoa ugljen-dioksida u atmosferi, te viša temperatura i promene padavina mogu dovesti do manjih površina za uzgoj kultura kao što su pšenica i kukuruz, naročito u tropskim područjima, gde je proizvodnja hrane prirodno velika.

Područja koja će pogoditi visoka temperatura uzrokovana klimatskim promenama verovatno će dovesti i više štetočina. Trenutno, štetočine su odgovorne za gubitak 25 do 40 odsto useva.

Insekti će stići na područja gde ih prije nije bilo i gde biljke nisu razvile nikakvu odbranu protiv njih.

Lokacije većine svetske poljoprivrede isto tako će se promeniti na način da će uticati na globalno snabdevanje hranom.

Poljoprivreda u tropskim područjima biće najjače pogođena klimatskim promenama, a dodatno otopljenje otežaće poljoprivrednicima posao, jer će manje efikasno raditi, što će rezultirati manjom proizvodnjom.

Istraživanje pokazuje da, kada određene vrste hrane rastu izložene visokim nivoima ugljen-dioksida u atmosferi, gube neke hranjive vrednosti.

Smanjenje nutritijenata može pogoršati zdravlje populacije i izazvati problem nedostatka gvožđa i cinka.

U budućnosti, dodatnih 200 miliona ljudi može biti izloženo nedostatku cinka, uz milijardu onih sa kojima je to već slučaj, navode naučni portali.

Izvor: BLIC

Komentari

comments